Diskurzivni program

Bijenale mladih 2021

Raspričavanje u organizaciji Bijenala mladih se održava u sklopu samoorganizovanog edukativnog programa za mlade u polju likovne umetnosti. Raspričavanje je mesto izgradnje dodatnog i dopunskog znanja, onog koje se ne može dobiti kroz formalno obrazovanje u oblasti umetnosti, posebno s obzirom na veliki deficit diskurzivnog i teorijskog znanja i povezanosti rada umetnika sa aktuelnim društvenim tokovima u programima umetničkih akademija i fakulteta. Iz ovog razloga program i nosi ovaj naziv jer njime želi označiti polje izlaženja iz zatvorenog polja koje je ograničeno samo na vizuelno i zakoračiti u polje refleksivnosti i promišljanja društvenih procesa iz polja umetnosti. Stoga, kroz pokretanje tema poput oblika organizovanja kolektivnog umetničkog delovanja, strateške uloge savremenog umetničkog stvaralaštva u kulturnoj politici, ekonomije umetničkog rada i mogućnosti za uključivanje umetnika u šire društveno-ekonomske procese, umetnosti u sajber svetu, odnosa umetnosti i identitetskih politika, ekologije itd, projekat nastoji da pospeši razvoj emancipatorskih praksi mladih pod okriljem ULUS-a. Program se realizuje u saradnji sa Domom kulture studentski grad. Podržan je od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Otvorene diskusije su deo debatnog programa ULUS-a koji se sastoji iz tri programske linije: Status umetnika, Status umetnosti i Status udruženja. Prve dve programske linije finansijski su podržane od strane Međunarodnog fonda za pomoć organizacijama u kulturi i obrazovanju u 2021. godini, koji sprovodi Savezno ministarstvo inostranih poslova Nemačke i Goethe Institut.
Prva debatna sesija imaće za cilj da razmotri mogućnosti za kolektivno samo-organizovanje mladih u polju umetnosti danas, perspektive koje savremeno doba daje za zajedničko delovanje i mogućnosti za prevazilaženje limita koje ono postavlja (izrada mape realih mogućnosti). Ova tema će biti prelomljena iskustva nekolicine organizacionog tima Bijenala mladih / ULUS i tima mladih okupljenih oko Instituta za savremenu umetnost Crne Gore, a koji su se upustili u ovaj proces tokom prethodnog perioda.
Urgentnost klimatske krize čini ustaljene oblike rada, uključujući i umetnički, neprimerenim trenutnom vanrednom stanju u kojem je industrijski poredak stvorio dosad neviđenu političku krizu čije nerešavanje preti opstanku čoveka i neljudskim vrstama. Namera razgovora je da pokrene pitanja mišljenja i praktikovanja umetničkog rada i organizovanja umetnika/ca van dominantnih kapitalističkih kategorija rasta, napretka i sličnog u kontekstu „kanibalističkog kapitalizma“ kako imenuje njegovu ekološki destruktivnu logiku teoretičarka Nensi Frejzer koje su i dalje prisutne u polju kulture. Biće razmotren radikalni alternativni ekonomski model teorije odrasta i njegove potencijalne implikacije za sferu kulture, posebno za vizuelnu umetnost, kako na teorijskom nivou, tako na praktičnom nivou, posebno imajući u vidu lokalnu društvenu i kulturnu sredinu.

Digitalna umetnost podrazumeva široko polje delovanja i obuhvata različite forme umetnosti, od digitalno remedijalizovanih tradicionalnih formi do, sada već prepoznatljivih, novih formi kao što su net.art, virtuelna umetnost, generativna umetnost, robotička umetnost ili AI umetnost. Reč je o nizu različitih umetničkih praksi koje se baziraju na upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) kao medija produkcije ili prezentovanja umetničkog dela.

U ovom razgovoru osvrnućemo se na grupu radova digitalne umetnosti koji su predstavljeni na Bijenalu mladih i, u tom kontekstu, diskutovaćemo o pitanjima kao što su opšte karakteristike, trendovi i izazovi u oblasti digitalne umetnosti u svetu i kod nas, institucionalizacija i zastupljenost digitalne umetnosti, status umetnika, kao i perspektive mladih umetnika koji deluju u ovoj oblasti.