Back to top

Uživam intervenirajući u javni fizički i medijski prostor, kao i u radu sa svakodnevnim govorom i predmetima. U mojoj umjetničkoj praksi, najviše me intrigira ono što nije tu – bilo to političko, osobno ili poetično.

Bojan Stojčić (r. 1988) je jedan od najsnažnijih glasova recentne umjetnosti iz Bosne i Hercegovine. Magistrirao je na Akademiji likovne umjetnosti u Sarajevu, te svoju umjetničku praksu započeo kao kreativni suradnik Anura Hadžiomerspahića u Ideologija kreativnom timu. Centralno za njegov izražaj su jednostavne intervencije u svakodnevnicu, kojima Stojčić naglašava trenutnost, poetiku, tragove te političnost svojih subjekata. Njegov rad predstavljen je i odabran u renomiranim umjetničkim institucijama te privatnim kolekcijama u Sjevernoj Americi i Evropi. Grupne izložbe (izbor): Museum of Now / Berlin, Njemačka (2020.), Dunavski Dijalozi / Novi Sad, Srbija (2019.), MMSU / Rijeka, Hrvatska (2019.), Good Children Gallery / New Orleans, SAD (2016.), ZVONO / Sarajevo (2014.). Solo izložbe (izbor): Pickle Bar Slavs & Tatars / Berlin, Njemačka (2021.), Umjetnička galerija BiH / Sarajevo, BiH (2020.), Gallerie Showcase / Grenoble, Francuska (2019.), Collegium Artisticum / Sarajevo, BiH (2014.)

Tražim osobu

Intervencija Tražim osobu pojavljuje se u različitim kontekstima. Umjetnik je često objavljuje u oglasnim rubrikama dnevnih novina te specijaliziranim oglasnim sedmičnicima poput Malih Oglasa. Oglas je nekada također dio njegovih postavki u galerijama u BIH, Mađarskoj,Francuskoj i Srbiji. Intervenišući sa oglasom u različite javne prostore Bojan Stojčić priziva osnovnu komunikacijsku funkciju umjetnosti, ali i jednu od osnovnih karakteristika građanskog, demokratskog društva. Oglasom također pozicionira sebe kao građanina, umjetnika ili čovjeka unutar jednog društva u kojem takve kategorije nailaze na nerazumijevanje, odbijanje ili reduciranje. Ovim potezom subvertira i propituje njihovo moguće nepostojanje. Kroz ovu reduciranu formu, rad se oslobađa generalizirane kategorije umjetnosti koja javnosti često može biti zastrašujuća ili strana. U isto vrijeme, otvara se komunikaciji sa bilo kim. Svi materijali koji nastaju nakon objavljivanja oglasa postaju dio dokumentacije – svaki razgovor, poziv, svaka poruka, reakcije na društvenim mrežama i u medijima, kao i izostanak reakcija.

Intervju

Šta je za tebe zajednički jezik mladih?

Traganje za Drugim.

Kako izgleda proces nastanka jednog tvog rada?

Sagledavanje – promišljanje – proizvodnja – predstavljanje. Ponekad ne baš tim redoslijedom.

Koji su izazovi stvaranja umetnosti onakvom kakvom je ti stvaraš?

Budući da zadnjih nekoliko godina radim u dvije različite sredine – Sarajevu i Berlinu, primjećujem da i periferija i centar imaju svoje izazove. U Sarajevu je to nedostatak mogućnosti. U Berlinu je to nedostatak razloga..

Da li si ti umetnik/ca i šta za tebe predstavlja ta reč?

Ponekad znam da sam umjetnik, a ponekad ne znam šta predstavlja ta riječ.

Koji je tvoj beg od stvarnosti? Imaš li uopšte potrebu za begom?

Ne smatram da je korisno bježati od stvarnosti.

Šta za tebe znači biti inovativan?

Razlog je razlika. Inovativnost dolazi iz iskustava sredina i uvjeta u kojima živim.

Imaš li plan za budućnost? Gde tvoja umetnička praksa može da te odvede?

U predstojećem periodu radim na nekoliko izložbi I performansa u Sarajevu, Berlinu i Talinu.

 

Šta je najviše uticalo na tebe da postaneš ono što si sada / da se baviš time čime se baviš?

Iskustvo rata, izbjeglištva i pokušaja pripadanja.

Kako bi opisao/la mladu srpsku kulturno-umetničku scenu?

Koliko mogu vidjeti iz daljine, srbijanska kulturno-umjetnička scena djeluje neočekivano produktivna, uprkos ali I zahvaljujući nedostatku uvjeta za njen rad. Slično kao i u BiH.

Na koji način te tvoj idejni i stvaralački proces oblikuje i/ili menja kao ličnost, da li uopšte?

Mislim da je put obrnut, idejni I stvaralački process se mjenja na osnovu mojih ličnih iskustava.